banner
Objava: 4.2.2017 15:27
Čitanja: 2595
Autor: Administrator
Mladen Ivanić
Od FBiH napraviti dvije županije i riješiti hrvatsko pitanje
Od FBiH napraviti dvije županije i riješiti hrvatsko pitanje
0
1

Referendum u Republici Srpskoj (RS) koji je zabranio Ustavni sud BiH, američke sankcije predsjedniku RS Miloradu Dodiku, nadglasavanje bh. Srba u Ustavnome sudu BiH i stalno bošnjačko nadglasavanje Srba i Hrvata, kontroverzno postrojavanje vojnika u Banjoj Luci, najava obnove bošnjačke tužbe za genocid protiv Srbije, zahtjev bh. Hrvata za uspostavu vlastite federalne jedinice događaji su koji su ponovno naelektrizirali odnose u BiH. Trenutačni predsjedavajući BiH i srpski član toga tijela Mladen Ivanić u intervjuu za Večernji list kaže kako ne isključuje novo kompliciranje odnosa. On drži da ključeve rješenja drži političko Sarajevo.

Kako vidite Bosnu i Hercegovinu za deset godina?

Ne znam! Stvari su nepredvidive i to je jedno od rijetkih pitanja na koje moram početi s ovakvim odgovorom. Obično imam odgovore na sva pitanja i držim se one – kakav je to političar koji to ne može.

Zašto tako govorite?

Pa zato što je danas to objektivno teško predvidjeti. Da ste me pitali prije godinu dana, bio bih puno optimističniji jer je u to vrijeme cijela situacija bila takva. Međutim, posljednja godina dana me ne upućuje na pretjerani optimizam. Sve stare teme koje su bile prisutne 90-ih u cijelosti su se otvorile. To je malo prikriveno, na izvjestan način umotano, ali sve stvari jednostavno stoje sada otvorene.

Što je ono što ipak smatrate najvećom nepoznanicom ili problemom?

Prije svega, imamo različite koncepcije i vizije oko Bosne i Hercegovine sa sudionicima koji misle da imaju veću ili manju međunarodnu potporu za svoje ciljeve. U Sarajevu ozbiljno postoji želja za BiH bez entiteta, jednim predsjednikom, vladom i parlamentom bez ikakvih entitetskih i nacionalnih glasovanja. Tu koncepciju dijele tzv. građanske i bošnjačke stranke. U Banjoj Luci je to neovisna Republika Srpska ako je to moguće. U Mostaru to pod radnim imenom možemo nazvati treći entitet iako je u Mostaru to najmanje jasno definirano.

Kako komentirate najavljenu tužbu protiv Srbije i kakve bi moglo biti reakcije na to?

Dogodi li se tužba političkih Bošnjaka, a ne Bosne i Hercegovine, protiv Srbije, teško je da će bilo koja srpska stranka ostati u vladajućoj većini. Tada bi se postavilo ključno pitanje – s kim političko Sarajevo uopće misli raditi. Istodobno, ne dogodi li se promjena Izbornog zakona, mislim da ni HDZ neće dočekati iduće izbore u ovakvoj konstelaciji i nastaviti čekati nešto, a ne znajući što čeka. Mislim da političko Sarajevo nije svjesno tih iskušenja nego da ide svojom inercijom iako bi ono moralo biti najzainteresiranije za kompromise. Zato što su Bošnjaci najbrojniji i morali bi biti ošljiviji. Nemam osjećaja da je to slučaj.

Predsjedniče, što s hrvatskim pitanjem neravnopravnosti, kako to riješiti?

Uvjeren sam da, ako se to pitanje bude rješavalo formalnopravno unutar Federacije BiH, onda su veći izgledi da se riješi nego bude li se išlo na cijelu sliku, što bi podrazumijevalo međunarodno nametanje na cijelu BiH, što nije realno. Ili pak potpunu suglasnost triju strana, Srba, Hrvata i Bošnjaka, što također ne smatram realnim u ovom trenutku. Čini se da je lakše postići dogovor udvoje nego utroje. Razlog za nametanje toga pitanja proistječe iz nadglasavanja i dominacije koja se prije svega događa u Federaciji BiH. Usto, bh. Hrvati su, rekao bih, i žrtve službenog Zagreba koji je imao na dnevnom redu krupne ciljeve koji se nisu poklapali s interesima ovdje o stvaranju Federacije BiH. Ali ona je sada realnost. Sve što se događalo pokazalo je da je ta priča o multietničnosti bila lažna. To nas u RS utvrđuje u uvjerenju da još snažnije trebamo čuvati institucije RS. Sada kada se učestalo govori o federalizaciji, iskreno mislim da se to treba događati unutar same FBiH. Onda bi ta priča nakon izvjesnog vremena mogla dobiti potporu iznutra i od međunarodne zajednice, što sada nije slučaj.

Spomenuli ste da bi Sarajevu najviše trebao biti u interesu dogovor, ali možda političko Sarajevo upravo i čeka da položaje napuste srpski i hrvatski dužnosnici?

Ja pokušavam razmišljati na racionalan način, kojim se rješava problem. Dužnost najbrojnijeg naroda jest da bude najsnošljiviji, najspremniji na kompromis. Ako toga ne bude, ugrožena je osnova funkcioniranja koja se zove BiH, najveći motiv za njezino funkcioniranje, koliko ja razumijem makar deklarativne političke stavove koje imaju Bošnjaci. Zato bi njihova realna politika morala biti spremnost na kompromise. To nije lako jer se političari prilagođavaju trenutačnom mišljenju, ali hrabri političari moraju biti spremni na kompromise. Politikanti koji razmišljaju od danas do sutra možda će trenutačno profitirati, ali će ostaviti loše posljedice. Iskustva raspada bivše Jugoslavije to najbolje pokazuju. Neki su galamili oko potrebe njezina očuvanja, a krajnji rezultat bio je njezin raspad. Galama u BiH, zbog međunarodnih odnosa i čimbenika, neće možda dovesti do raspada, ali hoće do blokade cijelog sustava.

Hrvatske stranke na zasjedanju HNS-a ponovile su prijedlog za preustroj zemlje, nakon čega su iznimno nervozno reagirali iz bošnjačkih stranaka. Kako gledate na, s jedne strane inicijative ovog hrvatskog saveza, a s druge strane gotovo uvođenja verbalnog delikta u vezi s ovim temama?

Moram reći da nije jasno što Hrvati točno politički žele u BiH, a sebe smatram poprilično informiranim čovjekom. Vidim podijeljenost među Hrvatima. Razgovarao sam, recimo, s franjevcima. Imate potpuno različita stajališta hercegovačkih i bosanskih. Rekao bih, nepomirljivih. U Hercegovini kažu treći entitet, a u Bosni vam onda kažu da odustaju od stoljetne uloge da širimo prostor za naš narod. Tu bi se trebao napraviti ozbiljan iskorak. Smatram realnim i mislim podržati da Hrvati biraju svoje predstavnike. Smatram jednako tako mogućim da se smanji broj županija unutar Federacije BiH. Čak sa zahtjevom da postoje dva kantona ja ne bih imao ništa protiv. Dapače, smatrao bih to logičnim. Besmisleno je da postoji Sarajevo i Goražde. To povezivanje sredina gdje žive Hrvati ne bi ni po čemu dijelilo BiH, nego dapače. To je mantra iz Sarajeva koja je u definiciji protiv toga. I onda bi taj kanton primjerice trebao imati mogućnost stavljanja veta na proračun FBiH, na nekoliko ključnih stvari. Po mom mišljenju, to bi bio logičan slijed. To je realno i ostvarivo. Ja bih u ovome slučaju išao korak po korak, praviti manje pomake, a ne zacrtati velik cilj koji ne bi bilo moguće ostvariti.

Kako gledate na to da Europski parlament podržava rezoluciju u kojoj se federalizacija navodi kao načelo koje može pomoći BiH da krene naprijed prema EU?

Tijekom 2001. godine kada smo razgovarali o konstitutivnosti naroda, ja sam došao u Mostar. Već tada je predsjednik HDZ-a Ante Jelavić bio pod sankcijama. Iako mi je strogo preporučeno da se ne susretnem s njim, ja sam to učinio. Upravo sam ja otvorio razgovore o konstitutivnosti naroda, ako se sjećate, onim susretom na Mrakovici. Moj je prijedlog tada bio da u Vladi Federaciji definiramo odnose jedan prema jedan, sa sedam hrvatskih, sedam bošnjačkih i tri srpska ministra, a da se u RS slično urede odnosi. Nije bilo teorije razgovarati o tome. Jelavićev je stav bio treći entitet s dijelovima RS. Očekivati potporu od RS da takvo što podrži radi humanističkih ciljeva, idealizma, tko zna čega, potpuno je nerealno. Tada je bilo realno razgovarati o cilju da se bez Hrvata ništa ne može odlučivati u institucionalnom smislu. Nakon svega dogodilo se da su Hrvati bili najveći gubitnici tog konstitutivnog rješenja, jer niti imaju dovoljno utjecaja u Federaciji, a simbolično u RS. Mi u RS našli smo načina da sačuvamo našu poziciju, bilo je smjena, kazni. Zašto sve ovo govorim, zato što je mene uvijek malo strah te federalizacije zbog pozicije sredina koju imam obvezu braniti. Ne dolazi u obzir da mi prepustimo dio RS. Kada govorimo o federalizaciji, treba je jasnije definirati, a na prvom mjestu mislim da Hrvatima trebaju institucije unutar FBiH koje im jamče utjecaj i ravnopravnost. Mislim da na taj način razmišlja i Milorad Dodik. No, treba imati na umu da hrvatsku politiku ne određuju samo bh. Hrvati nego i Zagreb, kojemu su zbog globalnih odnosa veći problem Beograd i Srbi nego Sarajevo i Bošnjaci.

Postrojili ste vojnike u Banjoj Luci na Dan RS, koji je Ustavni sud proglasio nezakonitim. Jeste li prekršili zakon i što je sve prijetilo?

Ja sam se našao u situaciji da Milorad Dodik kaže kako nema vojske i da sve na državnoj razini zajedno nazove izdajnicima. S druge strane, političko Sarajevo je samo čekalo da vidi vojsku i da nakon toga krene s halabukom, te strance koji su sve to gledali sa strane i sve pomalo nastojali ‘posoliti’. Istodobno smo imali situaciju da je 150 srpskih vojnika bilo spremno izaći na ulicu jer im svakako prestaje ugovor. Pitanje je to elementarnog ljudskog dostojanstva da im se dopusti sudjelovanje. Ja sam pronašao način da angažiramo počasnu jedinicu, u skladu sa zakonom i pri tome sačuvao lanac zapovijedanja i dignitet Oružanih snaga BiH.

Hoće li RS i dalje obilježavati Dan RS unatoč nalogu “pravne države”?

Uvjeren sam da će 9. siječnja biti praznik, a kako će se zvati, to je sada pravo pitanje. Da se mene pitalo, ja bih ga nakon ukidanja nazvao Dan uspostave, pa nakon toga Dan nastanka, pa Dan osamostaljenja, onda eventualno Dan slobode ... Mogli bismo tako desetljećima mijenjati nazive dok netko jednom ne shvati da ne može nasilu nikoga natjerati da nešto slavi ili ne slavi. Za mene je to pitanje elementarnog prava jednoga naroda. Posebice zbog načina na koji je ta odluka donesena. Mi moramo poštovati odluke Ustavnog suda pod uvjetom da to bude neovisna institucija, a ne da u njemu sada sjede dva nekadašnja dopredsjednika SDA.

Hrvati i Bošnjaci vode razgovore o izmjenama Izbornog zakona. Vjerujete li da se može postići dogovor, prije svih lidera Čovića i Izetbegovića?

Hrvati imaju pravo birati svoje predstavnike i svako rješenje koje to onemogućava nije dobro za BiH. Koje je to konkretno rješenje, oko toga se zaista trebaju dogovoriti Čović i Izetbegović. Ali, ja bih to odmah omogućio kada bi to ovisilo o meni. Nesreća je ako netko vjeruje da treba birati predstavnike jednom od naroda. To može privremeno, ali je samo po sebi katastrofa. Ne vidim da je politički uopće rizično naći rješenje koje to omogućava. Smatram to normalnim i očekujem od bošnjačkih lidera da to omoguće i prihvate. Tu ne bismo ništa popustili, nego samo omogućili nešto potpuno normalno.

Jesu li američke sankcije protiv Dodika imale smisla i jesu li što promijenile u vašem odnosu kao srpskog člana Predsjedništva BiH?

Nisu promijenile ništa, ja sam općenito protiv sankcija jer sam i sam svojedobno bio tome izložen. Sankcije ništa neće riješiti, kao što nisu ništa promijenile ni u prošlosti. Tko je od Srba spreman baviti se politikom, mora biti spreman na ovo. I danas je SDS pod sankcijama. Ja više nisam, ali sam bio i to zato što nisam podržavao upravo Dodika jer se tada on bio doživljavao kao osvježenje. Prevelika je pozornost dana tome događaju. Političar koji nije spreman to izdržati, ne treba se baviti ovim poslom. Vjerujte, to nije ugodno, ali ako ste uvjereni u svoja politička stajališta, izdržat ćete vi to, jer će se sigurno promijeniti okolnosti. Mislim da je bilo nepotrebno od Dodika da sebe uvlači u rasprave vezane za staru i novu američku administraciju i niz drugih stvari. Za nekoliko mjeseci to će biti zaboravljeno, ostat će pojedinac koji će imati neke probleme.

Premijeri Plenković i Vučić nedavno su se susreli prvi put. Sudeći prema tonu toga susreta, očekujete li konačno normaliziranje odnosa dviju država i koliko je to važno i za ukupne prilike u BiH?

Dobar odnos Zagreba i Beograda presudan je u očuvanju stabilnosti BiH. Zato ja pozdravljam svaki konkretan korak koji se napravi u poboljšanju tih odnosa. Moje mišljenje jest da su za stabilnost zapadnog Balkana izuzetno važni skladni odnosi Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske i da je svaki doprinos u tom odnosu važan ne samo za tri zemlje već za cijelu regiju. Upravo sam zato predložio trilateralni sastanak lidera ove tri zemlje, ali još nema odgovora, rekao je Mladen Ivanić u intervjuu za Večernji list.

Tagovi
Komentari
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, ABCPortal.info ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije. Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja.
Gost
1. Gost 04.02.2017 22:08
A bili ti tako Ivanicu,a ?? E,ako ce se ponovo dijeliti onda cemo mi traziti nase u RS,to budi siguran..!!!
0
0
0
Sva prava pridržana © ABCPortal.info
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!
Dizajn i programiranje: 4ANTS